Izvorišta i pojave podzemnih voda u Srbiji

U Republici Srbiji, podzemne vode čine oko 80% voda koja se koriste za javno vodosnabdevanje (VOS, 2002). Prema Stevanoviću (2011), najznačajnija ležišta slatkih podzemnih voda u Srbiji su u dolini Save do ušća u Dunav, priobalju Dunava do Golupca, na području Mačve, Kučajsko-Beljaničkom masivu, Suvoj planini, Tari, dolini velike Morave, Metohijskoj kotilini. Istovremeno, podemne vode predstavljaju jedini izvor za vodosnabdevanje u Vojvodini.

Vodosnabdevanje Beograda zasniva se većim delom na zahvatanju podzemnih voda. Oko 70% voda zahvata se bušenim bunarima i oko 100 bunara sa horizontalnim drenovima, dok preostalih 30% čine površinske vode iz reke Save (Polomčić i dr., 2018). Prema istim autorima, Novi Sad se snabdeva samo podzemnim vodama iz aluvijalnih naslaga Dunava (oko 1500 l/s), dok se Niš snabdeva podzemnim vodama sa karstnih vrela Krupac, Ljuberađa, Mokra i Divljana, odnosno veštačkim prihranjivanjem na izvorištu Medijana (ukupna maskimalna izdašnost oko 2400 l/s).

Izgled Reni bunara na Adi Ciganliji - Beogradsko izvorište
Izgled Reni bunara na Adi Ciganliji - Beogradsko izvorište

U Srbiji ima oko 230 ispitanih izvora mineralnih i termininarlnih voda sa ukupnim rezervama koje se procenjuju na oko 1 m3/s, te smo u tom pogledu jedna od od najprespektivnijih zemalja u regionu (Stevanović, 2011). Banje na teritoriji Srbije karakteriše raznovrstan hemijski sastav i temperatura voda koje se zahvataju. Brojne  su i punionice kvalitetnih flaširanih voda, od slabomineralnih do mineralnih, sa povišenim sadržajem ugljen-dioksida i slično.

Prvenstveno zbog kvalitativnih karakteristika, gde god je to racionalno rešenje, podzemnim vodama se daje prednost u odnosu na površinske vode. Poslednjih godina uočava se trend povećanja korišćenja podzemnih voda od strane privatnih preduzetnika za potrebe vodosnabdevanja industrije, navodnjavanja poljoprivrednih površina, flaširanja vode za piće, korišćenja toplotne energije podzemnih voda za klimatizaciju prostora.

XXI vek je od strane Ujedinjenih nacija proglašen „vekom borbe za vodu“. Stručnjaci za podzemne vode – inženjeri hidrogeologije su tu da daju svoj doprinos.

Preporučena literatura:

Krunić, 2012. Mineralne vode. Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet

Polomčić, D., Štrbački, J., Bajić, D., 2018.Vodosnabdevanje i kvalitet podzemnih voda u Srbiji.

Stevanović, Z., 2011. Menadžment podzemnih vodnih resursa. Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd

Službeni glasnik RS, 2002. Vodoprivredna osnova Republike Srbije. Službeni glasnik RS, broj 11/2002, Beograd.