Često korišćeni izrazi

Hidrogeologija

Nauka koja se bavi podzemnim vodama naziva se hidrogeologija (hydros – voda, geos – stena, logos-nauka). Projektovanje i izvođenje hidrogeoloških istraživanja predstavlja osnovu delatnost inženjera hidrogeologije.

Izdan

Geološke sredine potpuno ili delimično zasićene slobodnim podzemnim vodama, sposobne da akumuliraju i idaju podzemne vode (Dragišić, 1997). Termin izdan u našu nauku uveli su očevi srpske geologije – Jovan Žujović i Svetolik Radovanović. Prema Stepanoviću (1962), izdan predstavlja masu tečnih podzemnih voda iz kojih se hrane svi stalni izvori, iz kojih se ljudi pomoću bunara snabdevaju vodom, na koje se nailazi dubokim bušenjima i podzemnim radovima, koje se otkrivaju pri kopanju dubokih kanala i iz kojih potiču mineralne vode raznih banja.

Isticanje podzemnih voda iz bunara na površinu terena u vidu samoizliva

Istražno bušenje

Istražno bušenje predstavlja osnovnu i nezamenljivu metodu pri istraživanju podzemnih voda. Izvodi se u cilju utvrđivanja verikalnog rasprostranjenja stenskih masa, njihovog sastava i starosti, strukturnih i teksturnih karakteristika, pojave podzemnih voda. Prema Laziću (2004), pri izvođenju istražne bušotine zastupljena su tri osnovna segmenta:

  • bušenje (rotaciono, udarno ili kombinovana metoda)
  • transport nabušenog materijala iz bušotine pomoću fluida (isplaka, komprimovani vazduh)
  • zacevljenje zaštitnom kolonom u cilju sprečavanja zarušavanja zidova
Izgled garniture za istražno bušenje (foto: N. Marić)

Bušeni bunar

Bunar je vertikalan cilindrični objekat koji služi za eksploataciju, zahvatanje podzemnih voda, sprovođenje opita, testiranje kaptiranog vodonsonog sloja u cilju definisanja njegovih hidrogeoloških parametara (Nikić i Pavlović, 2012). Izrada bušenog bunara sastoji se iz izrade istražne bušotine i ugradnje bunarske konsktrukcije. Bunarska konstrukcija sastoji se od taložnika, vodoprijemnog dela – filtera i nadfilterske cevi u koju se ugrađuje potapajuća pumpa za crpenje vode.

Izged savremenog bušenog bunara od nerđajućeg čelika (foto: D. Andreev)

Pijezometar

Pijezometar je vertikalni cilindrični objekat za režimska osmatranja podzemnih voda. Drugim rečima, to je bunar malog prečinka koji se koristi za merenje nivoa podzemnih voda, uzorkovanje voda za fizičko-hemijska ispitivanja. Pored toga što su osmatrački objekti pri hidrogeološkim istraživanjima za potrebe vodosnabdevanja, pijezometri se često koriste pri istraživanju i remedijaciji zagađenih lokacija.

Slika-5.4
Merenje nivoa podzemnih voda uređajem sa zvučnim i svetlosnim signalom na pijezometru (foto: N. Marić)

Karta podzemnih voda

Pod kartom podzemnih voda često se misli na hidrogeološku kartu. Preciznije reč je o karti pojava slatkih, termalnih, mineralnih podzemnih voda, kao i vodnih objekata, izvora, bušenih i kopanih bunara, osmatračkih bušotina – pijezometara i vodozahvata. Na njoj je prikazana izdašnost izvora, bunara i drugih vodozahvata, kvalitet vode za piće i navodnjavanje i ocena ugroženosti podzemnih voda od zagađivanja. Osnovna hidrogeološka karta 1:100 000 i Osnovna geološka karta Srbije 1:100 000 predstavljaju važnu podlogu u rešavanju praktičnih zadataka.

geoloska karta podzemne vode
Geološka karta Republike Srbije 1:000 000

Izvor

Izvor je mesto prelaska podzemnih voda u površinsku vodu. Izvori su mesto prirodnog isticanja u nekom prethodnom vremenu i na drugom mestu sa površine terena infiltriranih i u podzemlju akumuliranih voda (Nikić i Pavlović, 2012). Uzrok isticanja izdanskih voda na površinu može biti hidraulički (slobodno gravitaciono isticanje ili arteski pritisak), odnosno hidropneumatski (usled kretanja podzemnih gasova ka površini terena).

Izvori najveće izdašnosti na Balkanu su karstna vrela – mesta na kojima dolazi do intenzivnog isticanja izdanskih voda preko privilegovanih pravaca (karstnih kanala, kaverna, pukotina), prema kojima vode teže iz pukotinskih sistema i disolucionih šupljina. Na teritoriji Srbije postoje brojna karstna vrela: vrelo Mlave, Krupajsko vrelo, Jelovičko, vrelo Vape, Gostiljsko vrelo, itd.

Galerija 5 - Krupajsko vrelo - isticanje podzemnih voda iz Beljaničkog masiva (1)
Krupajsko vrelo – isticanje voda iz karstnog masiva Beljanice (foto: N. Marić)

Kaptaža

Kaptaža predstavlja građevinu za zahvatanje podzemnih voda koje u vidu jasnog vodenog mlaza ističu na površinu terena, a način kapitranja zavisi od njihovog mehanizma (Stevanović, 2010). Preciznije, kaptaže se koriste za zahvatanje izvorskih voda. Kaptiranje voda je u funkciji prihvatanja podzemnih voda, njihovog sakupljanja i odvođenja do sabirnog rezervoara.

Slika5.7
Kaptaža za zahvatanje podzemnih voda - izvorište Kaiserbrunn za vodosnabdevanje Beča (foto: N.Marić)

Preporučena literatura:

Dragišić, V., 1997. Opšta hidrogeologija. Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd

Dragišić V., Polomčić D., 2009. Hidrogeološki rečnik. Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd

Lazić, M., 2004. Istražno bušenje u hidrogeologiji. Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd

Nikić, Z., Pavlović, R., 2012. Hidrogeologija i geomorfologija. Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Beograd

Stepanović, B., 1962. Principi opšte hidrogeologije. Pos. izd. Geozavoda, Beograd.

Stevanović, Z., 2010. Utilization and regulation of springs. In: Groundwater Hydrology of Springs: Engineering, Theory, Management, and Sustainability (eds. Kresic N. and Stevanovic Z.), Elsevier Inc